Prema procjenama Međunarodne organizacije za rad, u BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi na crno i taj broj je u konstantnom porastu. Razlog tomu većina opravdava visokim nametima koje poslodavci moraju izdvojiti državi - oko 70 posto poreza i doprinosa po radniku.Država se odavno pokušava uhvatiti u koštac s radom na crno, kao i velikim dugovanjima mirovinskim i zdravstvenim ustanovama. Jedan od takvih poteza nedavno je napravila Vlada RS-a kada je usvojila akcijski plan u borbi protiv sive ekonomije.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za rad, u BiH između 150.000 i 200.000 osoba radi na crno i taj broj je u konstantnom porastu. Razlog tomu većina opravdava visokim nametima koje poslodavci moraju izdvojiti državi - oko 70 posto poreza i doprinosa po radniku.
Borba države
Država se odavno pokušava uhvatiti u koštac s radom na crno, kao i velikim dugovanjima mirovinskim i zdravstvenim ustanovama. Jedan od takvih poteza nedavno je napravila Vlada RS-a kada je usvojila akcijski plan u borbi protiv sive ekonomije. Naime, novina je da nitko tko duguje Poreznoj upravi neće moći registrirati novo poduzeće, a svakako za radnike je novina da će svatko od njih dobiti - identifikacijsku karticu. Prema riječima direktorice Porezne uprave RS-a Zore Vidović, svaki će radnik koji bude imao identifikacijsku karticu znati da je prijavljen, i trebat će je nositi na vidnom mjestu kako bi je inspektor mogao vidjeti kada dođe u kontrolu. - Kartica će biti besplatna, tiskat će se na teret Porezne uprave, a poslodavac će biti obvezan prijaviti radnika dan prije nego što on počne raditi. Do sada je rok za prijavu bio osam dana, rekla je Vidović za BHRT. Kako smo doznali u Poreznoj upravi FBiH, takvih identifikacijskih kartica trenutačno nema na području ovoga entiteta. Prema riječima Midhata Arifovića, direktora Porezne uprave FBiH, evidentno je značajno kršenje zakona, osobito u oblasti rada i radnih odnosa i poreznog zakonodavstva. Kako je nedavno izjavio za Oslobođenje, ako se zagovara smanjenje stope na doprinose, koja je inače nešto veća nego u zemljama regije, treba povesti računa o oštrijim sankcijama za rad na crno i isplatu neto plaće bez doprinosa, kao i isplatu plaće “na ruke” u gotovini. Za to su u zemljama okruženja kazne i do 20.000 KM. - Za sprečavanje rada na crno treba pooštriti sankcije za poslodavce, ali i zakonom propisati sankcije i za radnike koji pristanu raditi na crno jer je odgovornost obostrana. Mislim da godinama nedostaje dovoljan broj inspektora rada, kazao je Arifović.
Zakon o imovini
Komentirao i Zakon o imovini rekavši kako je potrebno donijeti jedinstven zakon o porezu na imovinu koji će se primjenjivati na razini FBiH. Prema njegovim riječima, potrebno je povećati porez na skupocjena vozila, jahte i drugu luksuznu imovinu. Preduvjet za to je uvođenje registra imovine svih građana, kao i sređivanje zemljišnoknjižnih evidencija, što pak zahtjeva ozbiljnu reformu poreznih zakona u BiH.